Doba digitalnog autoritarizma: Kako digitalne valute središnje banke i sustavi društvenog praćenja prijete slobodi

Doba digitalnog autoritarizma: Kako digitalne valute središnje banke i sustavi društvenog praćenja prijete slobodi

Doba digitalnog autoritarizma se sve više približava, a s tim se postavljaju nova pitanja o potencijalnim učincima i posljedicama ovog razvoja. Trenutni strah je da bi digitalne valute središnje banke (CBDC) mogle postati instrument za digitalni autoritarizam.

Izraz "digitalni autoritarizam" opisuje sustav temeljen na novom modelu transakcije koji uključuje i ekonomska i društvena područja. Ovaj model karakterizira opsežna kontrola stanja i na taj način predstavlja potencijalnu opasnost za privatnost i pojedinačne slobode.

Da bi se razumjela fenomen digitalnog autoritarizma, moraju se uzeti u obzir tri glavne komponente koje pokreću ovaj razvoj: valute digitalne središnje banke, sustavi socijalnog nadzora i trend prema društvu bez novca.

Valute digitalne središnje banke, poznate i kao CBDC, digitalne valute koje podržavaju države koje objavljuju središnje banke i predstavljaju digitalni oblik konvencionalnih nacionalnih valuta. Iako nude neke prednosti, poput povećane učinkovitosti i transparentnosti, postoje zabrinutosti zbog mogućeg gubitka privatnosti i centralizirane kontrole financijskih transakcija od strane vlada.

Istodobno se povećava širenje sustava socijalnog nadzora, što dodatno povećava raspon digitalnog autoritarizma. U zemljama poput Kine, napredne tehnologije poput prepoznavanja lica i umjetne inteligencije koriste se za nastavak i nadzor građana. Ovi sustavi prikupljaju opsežne osobne podatke, uključujući podatke o zapošljavanju, internetske aktivnosti i pojedinačne pokrete. Na temelju tih podataka dodjeljuje se "društveni zajam" koji je nagrađivao sukladnost i kažnjava odstupanje ponašanja.

Trend prema bezgotovinskom društvu dodatno povećava digitalni autoritarizam. Tehnologije mobilnih plaćanja i digitalni novčanici uspostavili su se prvenstveno u Kini, gdje čak i prosjaci koriste QR kodove za primanje donacija. Ako gotovina izgubi važnost, ljudi koji nemaju pristup digitalnim sredstvima plaćanja mogu se suočiti s značajnim izazovima u svakodnevnom životu. Pored toga, platni sustavi s prepoznavanjem lica pružaju zabrinutost zbog privatnosti.

Kina je svoj model digitalnog autoritarizma već izvela u zemlje poput Irana, Kube i Venezuele. Ujedinjene nacije i međunarodne organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) također podržavaju uvođenje digitalne identifikacije i sveobuhvatnih CBDC platformi širom svijeta. Moguća distribucija digitalnog autoritarizma u svijetu izaziva zabrinutost zbog uplitanja u buržoaske slobode i moguće zlouporabe moći.

Uvođenje fintechs -a, mobilnih novčanika i digitalnih valuta nudi udobnost i učinkovitost, ali rizici povezani s digitalnim autoritarizmom nadmašuju prednosti. Centralizacijom kontrole nad novcem i transakcijama, vlade imaju priliku manipulirati i nadzirati građane. Ova se kontrola može zloupotrijebiti i dovodi do toga da se ljudi opljačkaju zbog navodnih prijetnji ili prigovora na njihove novčane osnove, što zauzvrat otežava pristup vitalnoj robi i uslugama.

Učinci digitalnog autoritarizma nadilaze financijske aspekte. Prijetnja da nemate pristup novcu može stvoriti strah i dovesti do samo -konzumacije. Suradnja državnih platformi za društvene medije i tehnoloških divova može dodatno povećati praćenje i provođenje informacija. Slabiji dijelovi društva mogli bi biti prisiljeni odustati od svojih prava u zamjenu za temeljnu financijsku potporu.

Sveukupno, porast digitalnog autoritarizma ima značajan utjecaj na privatnost, slobodu pojedinca i buržoaska prava. Od velike je važnosti da je društvo kritično prema tim razvoju i osigurava zaštitu buržoaske slobode u sve više umreženom svijetu.